Zaštita od sunca je tema o kojoj se u beauty zajednici neprestano priča pa je mnogima već i dosadna, no za velik dio populacije i dalje postoje brojne nepoznanice. S obzirom na važnost zaštite od sunca za zdravlje kože, važno je informirati se o štetnosti UV zračenja i uklopiti proizvode sa za zaštitu od sunca u svakodnevnu rutinu najbolje što možemo, bez da postanemo njihov rob.

Pripremila sam opširan post s 10 najčešćih pogrešaka koje radimo kada je u pitanju zaštita od sunca, a u njemu ćete pronaći većinu bitnih informacija koje morate znati o zaštiti o sunca, pravilnom korištenju proizvoda sa zaštitnim faktorom, kao i poneku informaciju o njezi kože općenito. Znam koliko bi mi ovakav post koristio prije 15-ak godina kada sam ulazila u svijet skincarea pa se nadam se da će vam pomoći riješiti nedoumice koje imate oko proizvoda sa SPF-om i izbjeći greške koje smo svi radili.

1. Koristite proizvode za zaštitu od sunca samo na plaži

Proizvodi sa zaštitnim faktorom trebali bi biti dio svakodnevne rutine, tijekom cijele godine, čak i kada je oblačno. Ovo može djelovati pretjerano i naporno, osobito ako su vam prva asocijacija na proizvode sa zaštitnim faktorom teške, masne kreme koje ostavljaju bijeli trag. No, pravilna i redovita zaštita od sunca ključna je za zdravlje kože. Sunčevo zračenje povezano je s nastankom oko 90% nemelanomskih i melanomskih tumora kože. Ono je i glavni je čimbenik preuranjenog starenja kože (fotostarenje) te se smatra odgovornim za 90% vidljivih znakova starenja, uključujući bore, mrlje i neelastičnu kožu. [1]

Beauty zajednica na internetu, uključujući dermatologe, kozmetičare i blogere, danas je uglavnom složna da proizvode sa zaštitnim faktorom treba nositi i kada boravimo na otvorenom i u zatvorenom, bez iznimke. Uzimajući u obzir štetnost sunčevog zračenja i količinu aktivnih sastojaka poput retinoida i AHA kiselina koje danas redovito koristimo, a koji izazivaju osjetljivost kože na sunce, kao generalno pravilo najsigurnije je reći da proizvode sa zaštitnim faktorom treba koristiti svakoga dana i ponovno nanositi svaka dva sata.

Ipak, za većinu ljudi takva dnevna rutina nije održiva niti praktična i može biti frustrirajuća, u konačnici stvarajući odbojnost prema proizvodima sa zaštitnim faktorom. Smatram da svatko za sebe može najbolje procijeniti realnu potrebu za korištenjem proizvoda sa zaštitnim faktorom, uzimajući u obzir svoje navike, genetske i druge čimbenike pa nema potrebe osjećati se krivo ako neki put preskočite ovaj korak.

Ako vaša rutina uključuje odlazak na posao, bilo pješice, autobusom ili autom, kao i bilo koji dulji boravak izvan kuće, trebali biste svakodnevno koristiti proizvod s faktorom 30 ili 50 na dijelovima tijela koji nisu pokriveni. Sunčeve zrake prodiru i kroz tanje materijale pa je uz, npr. lanenu košulju ljeti, dobro koristiti i proizvod sa zaštitnim faktorom ispod nje. Također biste ga trebali svakodnevno koristiti ako boravite u prostoriji u koju prodire puno sunčeve svjetlosti, ima velike prozore ili sjedite pokraj prozora. Kroz staklo ne prolaze UVB zrake, koje izazivaju opekline, ali prolaze UVA zrake, koje prodiru dublje u kožu i najzaslužnije za prijevremeno starenje. I UVB i UVB zrake uzrokuju oštećenja koja mogu dovesti do raka kože.

Ultraljubičasto zračenje prodire i kroz oblake pa je potrebno zaštiti kožu i kada je oblačno. Kao općenito pravilo, kada je UV indeks 3 ili veći, preporučuje se korištenje proizvoda sa zaštitnim faktorom, sunčanih naočala, pokrivala za glavu i zaštitne odjeće te izbjegavanje izlaganja suncu u satima kada je najjače. UV index možete provjeriti svakodnevno na internetu, pretražujući UV indeks + mjesto u kojem boravite.

Uglavnom podcjenjujemo izloženost suncu u svakodnevnim situacijama kao što su vožnja autom, čekanje autobusa, oblačan dan ili sjedenje kraj prozora, a upravo u takvim situacijama nastaje velik dio oštećenja. Oštećenja nastala izlaganjem ultraljubičastom zračenju su kumulativna, odnosno nastaju tijekom cijelog života, svakim izlaganjem suncu, pa se s vremenom povećava rizik od nastanka raka kože.

Često postoji zabrinutost oko korištenja proizvoda sa zaštitnim faktorom i manjka vitamina D. Tijelo proizvodi vitamin D kad je izloženo UVB zračenju. Iako proizvodi sa SPF-om blokiraju dio UVB zraka, većina ljudi ne koristi dovoljnu količinu zaštitnih krema da bi one znatno utjecale na razinu vitamina D. Također, neki dijelovi tijela najčešće ostanu nezaštićeni (npr. tjeme) pa UVB zrake svejedno dolaze do kože i potiču proizvodnju vitamina D. Budući da staklo ne propušta UVB zrake, izlaganjem suncu kroz staklo ne dolazi do sinteze vitamina D te smo izloženi UVA zračenju. [2]

2. Ne koristite dovoljnu količinu proizvoda

Čak i kada uvedemo proizvode sa zaštitnim faktorom u dnevnu rutinu, najčešće koristimo premalo proizvoda, koji nam onda ne može dati zaštitu koja je navedena na pakiranju. Kod većine proizvoda za njegu kože možemo se voditi intuicijom i nanositi razumnu količinu bez da to utječe na njihovu djelotvornost. Kod proizvoda sa zaštitnim faktorom to nije opcija. Ako ste ikad pomislili: ”Ovaj SPF je odličan, treba mi nekoliko kapljica za cijelo lice” ili vam bočica traje nekoliko mjeseci uz svakodnevno korištenje, definitivno nanosite premalo proizvoda i on ne pruža navedenu zaštitu.

Ovo je zapravo pogreška brendova koji nisu dovoljno transparentni oko ovog iznimno bitnog koraka i koji bi jednostavno mogli informirati svoje kupce uputama na pakiranju. Preporuka Europske komisije je da na proizvodima bude naznačena potrebna količina, no najčešće su to općenite upute, poput, “nanesite dovoljnu količinu” i “nanošenjem nedovoljne količine značajno se smanjuje razina zaštite”. [3] Međutim, malotko će intuitivno nanijeti ispravnu količinu. 

Metode testiranja proizvoda za zaštitu od sunca su standardizirane te ih svaki proizvod na tržištu EU mora zadovoljiti. Prilikom testiranja i određivanja visine zaštitnog faktora, koristi se propisana količina koja, prije razmazivanja, iznosi 2 miligrama po centimetru kvadratnom kože. [4]I dok ova količina pomaže standardizaciji i pravilnom testiranju u laboratoriju, za prosječnog korisnika tih proizvoda je zapravo beskorisna.

Za svakodnevno korištenje najlakše se voditi pravilom od 1/4 čajne žlice, odnosno oko 1,2 mililitra proizvoda za lice. Ista količina potrebna je i za vrat.

Mjera od 1/4 čajne žlice odnosi se na uobičajenu američku mjernu jedinicu i ne možemo ju izmjeriti našim žličicama pa je najbolje kupiti komplet mjernih žličica (Müller ili Ikea). Ovo može zvučati pomalo opsesivno, ali zapravo je najjednostavniji način da odredite ispravnu količinu proizvoda. To ne znači da uvijek morate koristiti žličicu pri nanošenju, ali je korisno za navikavanje na potrebnu količinu ili kada kupite neki proizvod koji do tada niste koristili. Ako dolazi u pakiranju s pumpicom, bilo da se radi o kremi ili spreju, izbrojite koliko puta je potrebno pritisnuti za cijelu 1/4 žličice. Ovo se ne odnosi na sprejeve u bočicama pod tlakom, o čemu će više riječi biti kasnije.

Za cijelo tijelo su potrebne 2 jušne žlice (također se dobije u setu mjernih žlica), odnosno oko 30-35 ml proizvoda (u to su uključeni i lice i vrat). Zaštitu je istom količinom potrebno često obnavljati nakon boravaka u moru, brisanja ručnikom i znojenja.

Ove mjere, naravno, ne mogu biti u potpunosti točne, zbog razlika u građi, ali korisne su kako bismo nanijeli barem približno ispravnu količinu. 

Često se spominje i pravilo 2 prsta, koje je osobito korisno u svakodnevnim situacijama i kada nanosimo zaštitu izvan kuće. [5] Dužinom kažiprsta i srednjeg prsta nanesemo proizvod sa zaštitnim faktorom te na svako od sljedećih 11 područja na tijelu nanesemo tu količinu (na svako područje po dva prsta proizvoda): 

1. Glava, vrat, lice (1 prst za lice i 1 za vrat i uši)
2. Lijeva ruka
3. Desna ruka
4. Gornji dio leđa
5. Donji dio leđa
6. Gornji prednji dio torza
7. Donji prednji dio torza
8. Gornji dio lijeve noge
9. Donji dio lijeve noge i stopalo
10. Gornji dio desne noge
11. Donji dio desne noge i stopalo

Ako nemate mjerne žlice, ovo pravilo možete isprobati odmah i vjerojatno ćete se iznenaditi količinom koja je potrebna za dobivanje potrebne zaštite. Možete prvo nanijeti po jedan prst proizvoda na svako područje i nakon nekoliko minuta drugi prst. Dobro je pričekati barem 10-ak minuta nakon nanošenja proizvoda sa zaštitnim faktorom kako bi se upio i formirao zaštitni sloj, a zatim se odjenuti i nanositi šminku.

3. Ne obnavljate zaštitu tijekom dana

Proizvodi sa zaštitnim faktorom ne pružaju zaštitu cijeli dan te ih je potrebno ponovno nanositi tijekom dana. Zaštitni sloj koji se formirao nakon nanošenja proizvoda sa zaštitnim faktorom tijekom dana počne slabiti zbog znojenja, sebuma, brisanja nosa, dodirivanja rukom i slično. Na plaži zaštita još brže gubi učinkovitost zbog kupanja, brisanja ručnikom i znojenja. 

Zaštitni faktor, odnosno SPF, naveden na proizvodu ne označava koliko dulje možete biti na suncu bez da izgorite, kako se ponekad netočno tumači. SPF označava koliko puta više UV zračenja koža može primiti s kremom sa zaštitnim faktorom u usporedbi s nezaštićenom kožom prije nego što izgori. Primjerice, ako dobijete opekline nakon 10 minuta na suncu bez zaštite, SPF 50 pružit će oko 8 sati zaštite od opeklina (10*50=500 minuta). No, ovo se odnosi samo na uvjete u laboratoriju gdje je UV zračenje iz lampi cijelo vrijeme jednakog intenziteta. Budući da u stvarnosti nemamo savršene uvjete i jačina UV zraka varira tijekom dana, ne možemo sa sigurnošću znati koliko dugo  će zaštita trajati.

Najčešće se preporučuje ponovno nanositi proizvod svaka dva sata (što ne znači da se zaštita u potpunosti gubi nakon 2 sata), koristeći jednaku količinu proizvoda kao i kod prvog nanošenja. Kod boravka na otvorenom, osobito ako morate biti izloženi suncu, svakako je dobro voditi se ovom preporukom (možda nanositi i češće ako dugo boravite u moru i brišete se ručnikom). 

Ipak, u svakodnevnim situacijama kao što su odlazak na fakultet ili posao, nije jednostavno nanositi kremu sa SPF-om svaka 2 sata, a još je teže ako nosite šminku. U većini slučajeva, ako boravite u zatvorenom dok je sunce najjače i ne sjedite kraj prozora, to niti nije nužno. Ako ujutro ispravno nanesete proizvod sa zaštitnim faktorom, on neće nestati u 2 sata i, ako ne dirate lice, ne znojite se jako i ne boravite izravno na suncu, na kraju radnog dana još uvijek će biti prisutna zaštita, iako nešto slabija. [6]

Ponovno nanošenje zaštitnog faktora ovisi o brojnim čimbenicima i najbolje ćete moći sami za sebe odrediti potrebu obnove zaštite tijekom dana. Npr., ako radite u uredu s puno sunčevog svjetla i sjedite pokraj prozora, bilo bi dobro obnoviti zaštitu tijekom dana, ali ako ste suncu izloženi samo pri odlasku na posao, ne sjedite blizu prozora i odlazite s posla kada je sunce slabije, dovoljno je pravilno nanijeti zaštitni faktor ujutro (u tom slučaju bolje je birati što veći faktor kako bi na kraju dana preostala zaštita bila veća).

Za obnavljanje zaštite preko šminke često se preporučuje utapkavati proizvod beauty blenderom, a može se koristiti i SPF u spreju. Ipak, nemoguće je ponovno nanijeti ispravnu količinu SPF-a, a da šminka ostane netaknuta pa je iznimno bitno ujutro pravilno nanijeti SPF ako ne planirate obnavljati zaštitu preko šminke.

4. Ne nanosite proizvod sa zaštitnim faktorom na uši, područje oko očiju, usnice, šake, stopala i tjeme

Kada nanosimo proizvod sa zaštitnim faktorom na lice, često zaboravljamo uši i područje oko očiju. Ako nije drugačije navedeno, proizvodi sa zaštitnim faktorom sigurni su za nanošenje na područje oko očiju. Često mogu izazvati suzenje ili peckanje, zbog čega ih izbjegavamo stavljati na to područje, pa je potrebno pronaći odgovarajući proizvod. Neki brendovi imaju i posebne proizvode sa SPF-om za područje oko očiju, a sunčane naočale s UV zaštitom će dodatno zaštiti ovo osjetljivo područje.

Za zaštitu usnica najbolje je koristiti balzam sa zaštitnim faktorom i redovito ga obnavljati tijekom dana.

Također često zaboravljamo i šake, stopala i tjeme. Šake su osobito izložene prilikom vožnje automobilom pa bi ih trebalo redovito štititi proizvodom nemasne, brzoupijajuće teksture.

Za zaštitu tjemena najbolje je birati kapu ili šešir, što je puno praktičnije od nanošenja proizvoda na tjeme kada smo vani. Kosa pruža određenu razinu zaštite, no ne štiti u potpunosti od UV zraka pa je potrebno zaštiti tjeme, osobito na razdjeljku i kod gubitka kose. Najlakše je koristiti proizvod za zaštitu od sunca koji dolazi u spreju, a na razdjeljak možete nanositi i nemasni losion koji koristite za lice ili tijelo, utapkavajući ga kistom za šminku. Ako ste sada pomislili: Još i to?!, ne krivim vas jer zaštita od sunca je opširna tema puna pravila koja vjerojatno nitko ne slijedi u potpunosti. Nitko ne očekuje da svijetom hodamo s mjernim žličicama i kistom popravljamo SPF na tjemenu svaka dva sata; samo je potrebno biti svjestan rizika u situacijama kada smo najizloženiji suncu.

5. Oslanjate se na zaštitu iz tekućeg pudera, pudera u prahu i drugih proizvoda dekorativne kozmetike

Ako koristite tekući puder sa SPF-om kao jedinu zaštitu od sunca, ne dobivate potrebnu razinu zaštite. Tekuće pudere i pudere u prahu nanosimo u puno manjoj količini od one koja je potrebna kako bismo dobili zaštitu navedenu na pakiranju (oko 1,2 ml) pa oni ne mogu biti zamjena za kremu sa SPF-om. Mogu se koristiti u kombinaciji s kremom sa zaštitnim faktorom, a prije nanošenja tekućeg pudera ili pudera u prahu dobro je pričekati 10-15 minuta da se krema dobro upije i formira zaštitni sloj.

6. Koristite proizvode koji djeluju na hiperpigmentacije, a ne i proizvode za zaštitu od sunca

Ako imate kožu sklonu nastanku hiperpigmentacija ili trenutno u rutini koristite proizvode koji sadrže sastojke namijenjene njihovom uklanjanju (AHA kiseline, retinoidi, vitamin C), krema s visokim zaštitnim faktorom mora biti obavezan dio vaše rutine. Osobito treba pripaziti kod korištenja AHA kiselina i retinoida koji čine kožu osjetljivijom na sunce i može doći do crvenila i opeklina. Mogu se koristiti i tijekom ljeta, no ako planirate dugo boraviti na suncu, najbolje je prestati ih koristiti barem tjedan dana prije izlaganja suncu. 

Vitamin C, azelaična kiselina, BHA kiseline i niacinamid, koji također djeluju na hiperpigmentacije, ne izazivaju osjetljivost na sunce, no svejedno je potrebno koristiti kremu sa zaštitnim faktorom. Uklanjanje hiperpigmentacija je često vrlo zahtjevno i dugotrajno, a sunčeve zrake uzrokuju nastanak novih mrlja pa je zaštita od sunca nužna kako bi se spriječila buduća oštećenja i osigurao bolji učinak proizvoda koji djeluju na uklanjanje mrlja. 

7.  Ne uklanjate proizvod sa zaštitnim faktorom na kraju dana

Proizvode za zaštitu od sunca potrebno je, kao i šminku, temeljito ukloniti na kraju dana. To će smanjiti mogućnost začepljivanja pora, što je česta pojava kod proizvoda sa SPF-om, koja mnoge odbija od njihovog korištenja.

Na tijelu, osim svakodnevnog korištenja gela za tuširanje, 1 do 2 puta tjedno možete koristiti i blagi piling za tijelo, osobito ako primijetite prištiće na ramenima ili prsima. Na tim područjima možete koristiti i gel sa salicilnom kiselinom (BHA), budući da ona pomaže odčepiti pore, a ne uzrokuje osjetljivost na sunce. 

Za lice je dobro koristiti metodu dvostrukog čišćenja. Ona obuhvaća čišćenje kože uljem, balzamom za čišćenje ili micelarnom vodom kao prvi korak te umivanje gelom ili pjenom kao drugi korak. Iako i gelovi mogu učinkovito ukloniti SPF, ova metoda, osobito ako koristite balzam ili ulje kao prvi korak, smatra se iznimno nježnom i učinkovitom za potpuno uklanjanje šminke i proizvoda sa SPF-om. Ako ju do sada niste koristili, a primijetili ste da vam proizvodi sa SPF-om začepljuju pore pa ih zbog toga izbjegavate koristiti, svako preporučujem da ju isprobate. Kao prvi korak možete koristiti The Ordinary Squalane Cleanser ili Simple Hydrating Cleansing Oil, a kao drugi bilo koji nježni gel ili pjenu (npr. Simple Micellar Facial Gel Wash, Verso Acne Deep Cleanse ili The Inkey List Salicylic Acid Cleanser).

8. Sunčanje u solariju kako biste dobili “podlogu”

Mit koji je još uvijek prisutan je dobivanje “temeljne boje” u solariju kao priprema kože za dugotrajno izlaganje suncu na plaži. Ideja je da će temeljna boja zaštiti kožu od opeklina. No, ta temeljna boja ima SPF 3-4, stoga ne može pružiti dovoljnu zaštitu niti zamijeniti kreme sa zaštitnim faktorom. Međunarodna agencija za istraživanje raka 2009. godine klasificirala je solarije u najvišu kategoriju, Grupu 1 – poznate kancerogene čimbenike kod ljudi. Sunčevo zračenje, odnosno ultraljubičaste zrake (UVA, UVB, UVC) također su u istoj kategoriji. Zdravo sunčanje ne postoji i preplanuli ten je znak da je koža već oštećena. [7]

9. Koristite proizvode za zaštitu od sunca u spreju jer imaju lakšu teksturu

Proizvodi za zaštitu od sunca koji dolaze u spreju nisu ništa lošiji od krema i često ih biramo jer su praktični i ugodniji na koži. Također su korisni za obnavljanje zaštite tijekom dana. Ipak, najčešće ne nanosimo dovoljnu količinu i nekoliko laganih pritisaka neće pružiti dovoljnu zaštitu.

Za njih vrijede ista pravila kao i za bilo koji drugi oblik. Budući da je za lice potrebno nešto više od 1 ml proizvoda, možete špricati proizvod u mjernu žličicu i vidjeti koliko pritisaka je potrebno. Ovo se odnosi na proizvode u običnim sprej bočicama, koje nisu pod tlakom. Kada je riječ o aerosolima, ne možemo se osloniti na ovu metodu budući da se u boci, osim proizvoda, nalazi i potisni plin.

Australski Cancer Council ne preporučuje korištenje SPF-a u aerosolu, nakon što je istraživanje Queensland University of Technology pokazalo da ovakvi proizvodi nisu koncentrirani te je potrebno pritiskati proizvod čak do jedne minute kako bi se dobila potrebna količina. Ovo istraživanje obuhvatilo je nekoliko proizvoda različitih brendova, koji su sadržavali od 30% do čak 83% potisnog plina. Za dobivanje količine potrebne za cijelo tijelo, trebalo je pritiskati sprej od 63 do 98 sekundi. Istraživanje je pokazalo i da je u bocama bila količina proizvoda dovoljna tek za 2 do 3 nanošenja na cijelo tijelo. [8]

Kod SPF proizvoda u spreju treba izbjegavati udisanje proizvoda prilikom nanošenja. 

10. Koristite DIY pripravke i ulja kao zaštitu od sunca

Zbog zabrinutosti oko štetnosti sastojaka koji se koriste u proizvodima za zaštitu od sunca, prisutan je trend korištenja različitih ulja, mješavina ulja i drugih sastojaka kao alternativa kupovnim proizvodima. Ovakvi pripravci ne mogu pružiti zaštitu od sunca i njihovo korištenje može biti iznimno štetno budući da mogu pružiti lažnu sigurnost, a koža je svejedno izložena UVA i UVB zrakama. 

Najčešće se spominje kombinacija kokosovog, maslinovog ili ulja čileanske maline, shea maslaca i cinkovog oksida. Cinkov oksid je dobro poznati sastojak koji se koristi u proizvodima sa zaštitnim faktorom, a pruža zaštitu od UVB i UVA zraka. Njegov nedostatak je što ostavlja bijeli trag, zbog čega su, prije razvoja modernih UV filtera, kreme sa zaštitnim faktorom bile guste, teške i neprivlačne za korištenje. Danas se u kozmetičkim proizvodima za zaštitu od sunca koriste nove tehnologije (manje čestice cinkovog oksida, korištenje više vrsta UV filtera, sastojci koji omogućuju bolju razmazivost) zbog kojih i proizvodi s mineralnim filtrima (cink oksid i titan dioksid) mogu imati ugodne teksture. Miješajući cink oksid s uljima kod kuće nemoguće je dobiti pripravak koji će pouzdano štititi kožu od štetnog UV zračenja, a obilna količina koja se mora koristiti na sigurno neće biti ugodna na koži. Za mnoga ulja postoje tvrdnje o zaštitnom faktoru koji pružaju, no on je prenizak i nepouzdan zbog različite kvalitete ulja.

Proizvodi sa zaštitnim faktorom iznimno su zahtjevni za formuliranje i prolaze brojna testiranja prije stavljanja na tržište pa je jasno da DIY recepti s interneta ne mogu dati isti rezultat. Za sastojke koji se nalaze u kozmetičkih proizvodima možete provjeriti koja je njihova uloga u formulaciji (npr. stranica INCI Decoder), a za UV filtere možete pročitati detaljna mišljenja o njihovoj sigurnosti na stranicama Europske komisije. Svakako preporučujem i ovaj video o tome zašto DIY SPF kreme nisu učinkovite.